Interoperabilnost sustava u tijelima državne uprave je nužnost radi osuvremenjivanja i reinženjeringa radnih procesa, a Okvir za interoperabilnost je preduvjet koji se mora ispuniti u cilju uspješne komunikacije korisnika u sustavu elektroničke uprave.

Tako umrežena uprava uvodi sljedeće integracijske grupe funkcija:

1. objedinjenu komunikaciju individualnog korisnika sa sustavom, i osobama uključenim u sustav, pri čemu on kroz tu komunikaciju u konačnici doseže sve usluge umrežene uprave za koje je ovlašten, uz svu podršku;
2. interoperabilnost sustava, što uključuje pravnu, organizacijsku, semantičku i tehničku razinu;
3. zajedničke (dijeljene) sustave i funkcije koje na razini sustava omogućavaju:
   • društveno, poslovno, operativno i tehničko upravljanje sustavom, pravima, obvezama, ovlastima, rizicima i sigurnošću,
   • racionalizaciju, virtualizaciju i smanjenje troškova zajedničke infrastrukture i njenog održavanja
   • izgradnju i održavanje integriranog sustava znanja i informiranja,
   • transparentnost i zakonitost
   • komunikaciju s drugim korisnicima i sustavima,
   • analizu, planiranje, praćenje i proaktivno djelovanje sustava
   • kontinuitet razvoja i prilagodbe novim društvenim i sustavnim potrebama.

U sve tri grupe u Hrvatskoj postoji iskustvo i funkcionalni sustavi koji čine okosnicu budućeg sustava umrežene uprave RH. Stoga će glavna zadaća u ovom projektu biti stvaranje modela, testiranje modela na pilot projektima te u konačnici uspostavljanje interoperabilnosti u tijelima državne uprave.

Ključ za uključivanje pojedinih organizacija u sustav e-Uprave je detekcija parametara razmjene podataka i ulančanih procesa između tijela državne uprave. Pregled tih odnosa može se zorno prikazati tablicom u kojoj su svi dionici navedeni na obje osi, u jednoj kao primatelji, u drugoj kao pružatelji podataka i usluga. U poljima presjeka dvije organizacije navode zajedničke parametre razmjene, koji se onda na razini sustava mogu analizirati i optimizirati na svim razinama interoperabilnosti.

Načelno tijela državne uprave trebaju navesti o kojoj vrsti isporuke se radi (dokumenti, matični podaci, procesi i sl.) i njihova količina u jedinici vremena (poželjno tjedno, može i mjesečno, uz naznaku sezonskih/kampanjskih poslova).

Ovakav zahvat podataka poželjno je provoditi neposredno kroz pilotiranje i provođenje standardnih postupaka za one dionike koji u njima sudjeluju i te informacije dodavati u zajednički repozitorij. Kroz informiranje o provedbi i rezultatima pilota i uvođenja standardnih postupaka je korisno motivirati i omogućiti svima drugima da sami iskažu interes za sudjelovanje i dostavu te vrste podataka. Na taj način sami korisnici usmjeravaju implementaciju u smjeru koji će dati najbrže rezultate (jer sudjeluju dionici koji imaju za to neposredan interes).

Stoga se uspostavom funkcije interoperabilnosti mora se uspostaviti:

• Interoperabilnost sustava uredskog poslovanja (eUred),
• Interoperabilnost sustava za autorizaciju i autentikaciju,
• Interoperabilnost registara,
• Interoperabilnost elektroničkih usluga.

Odrednice Hrvatskog okvira za interoperabilnost (HROI)

Hrvatski okvir za interoperabilnost (HROI) - Podloga za raspravu