Ovdje se nalaze pitanja i odgovori na neka pitanja upućena Središnjem državnom uredu za e-Hrvatsku.
Zbog čega je Vlada odlučila osnovati Središnji državni ured za e-Hrvatsku?
Vlada je odlučila osnovati Ured da bi, najkraće rečeno, potakla razvoj informacijskog društva u Hrvatskoj. Danas je informacijsko-komunikacijska tehnologija opće prepoznata kao jedan od glavnih pokretača gospodarskog razvoja. Vlada je odlučila osnovati Ured da bi toj problematici dala još veću težinu, i zato ga je oformila kao središnje tijelo državne uprave – dakle, ne samo kao stručnu službu Vlade, nego kao tijelo sa puno većim ovlastima. Središnji državni uredi, odnosno njihovi tajnici, odgovaraju izravno premijeru za svoj rad. Vlada time želi dati najveću moguću važnost ovom projektu jer središnji državni uredi se osnivaju za pojedina područja od posebnog interesa za rad Vlade.
Koji su ciljevi provedbe programa e-Hrvatska 2007.?
Ciljevi su omogućiti građanima i gospodarstvu najkvalitetniju i najširu moguću uporabu i razmjenu informaciju, a time otvoriti prostor aktivnog sudjelovanja u globalnim tokovima, u skladu s europskim preporukama. Aktivnosti unutar programa e-Hrvatska odvijaju se u nekoliko područja. Prvi tip aktivnosti se odnosi na poticanje razvoja elektroničkih javnih usluga i sadržaja kao što su npr. e-Uprava, e-Pravosuđe, e-Obrazovanje, e-Zdravstvo i e-Poslovanje. Drugi tip aktivnosti odnosi se na uspostavljanje sigurne, brze i pouzdane širokopojasne infrastrukture za podržavanje tih usluga i sadržaja.
Što je cilj projekta HITRO.HR?
Cilj projekta HITRO.HR jest ubrzati komunikaciju između poduzetnika i građana te tijela državne uprave. Program HITRO.HR je zamišljen kao program koji objedinjuje u sebi sve zasebne projekte različitih tijela države uprave i predstavlja realizaciju koncepta One-Stop-Shop kojega želimo usavršiti do krajnje točke 'sve na jednom mjestu'. U osnovici projekta stoji popis od dvadeset osnovnih područja usluga na čijoj ćemo informatizaciji ustrajati. Tu je dvanaest područja usluga za građane i osam za poduzetnike, a one su od strane Europske komisije ocijenjene kao područja javnih usluga u kojima je najčešća interakcija građana i poslovnih subjekata s javnom administracijom. Za građane to su područja poput prijavljivanja poreza na dohodak, usluge vezane uz zapošljavanje, socijalne naknade, izdavanja i produženja valjanosti osobnih dokumenata, registracije vozila, pribavljanja građevinske dozvole, prijava policiji, usluga javnih knjižnica, pristup podacima iz registara javnih matica, visokoškolsko obrazovanje, prijava boravišta/prebivališta te zdravstvene usluge on-line. Za poslovne subjekte to su područja usluga socijalnog osiguranja zaposlenika, prijavljivanja poreza na dobit i poreza na dohodak registracije poduzeća, prijave podataka Državnom zavodu za statistiku, carinske prijave, zaštite okoliša i javne nabave.
Koje su aktivnosti Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku u području e-Obrazovanja?
Glavni zadatak Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku je koordinacija i praćenje provedbe Programa e-Hrvatska 2007. koji uključuje i šire informatičko obrazovanje u cilju stvaranja društva znanja. Ured to čini u suradnji s Ministarstvom obrazovanja, znanost i športa koje je nositelj obrazovne politike u Republici Hrvatskoj. Osnovne aktivnosti usmjerene su s jedne strane na stvaranje cjelovite tehnološke infrastrukture u školama i na sveučilištima, ne samo umrežavanjem računalne opreme nego i umrežavanjem sadržaja, a s druge strane na sustavno uvođenje informatičkih sadržaja u programe obrazovanja svih struka.
Što je cilj programa e-Hrvatska u području broadbanda?
U provedbi programa e-Hrvatska slijedimo europske preporuke koje naglašavaju kako broadband usluge omogućavaju kreiranje novih tržišta, povećavaju produktivnost radnika i stvaraju dodanu vrijednost poslovnim procesima, efikasnosti javne uprave i kvalitete života. Sve šira primjena broadbanda otvara mogućnosti kreiranja novih tržišta za novu generaciju usluga i sadržaja. Država će sa svoje strane raditi na promicanju otvorenih i interaktivnih javnih usluga, pri čemu se već provode operativne mjere za omogućivanje povezivanja javne uprave, škola, bolnica i javnih zdravstvenih ustanova.
U Hrvatskoj postoji mogućnost da se kroz posebne projekte razviju lokalne širokopojasne mreže. Tu postoji mogućnost privatno-javnog partnerstva i u takvom projektu mogu sudjelovati i postojeći i novi telekomi. Inicijativa mora biti lokalna kroz razvoj tzv. e-gradova i ostvarenje vizije, uz podršku Vlade. Pri tom je nužno napraviti dobru analizu stvarnih mogućnosti i troškova u svakom pojedinom slučaju. Europska iskustva (gradovi u Nizozemskoj i Portugalu npr.) pokazuju da su one sredine koje su uspješno realizirale takve projekte značajno podigle razinu novih investicija i ostvarile značajan rast.
Možete li ukratko predstaviti Nacionalni program za informacijsku sigurnost u RH?
Program je okvirni strategijski dokument čiji je cilj uspostaviti sustav informacijske sigurnosti u državi. To podrazumijeva donošenje nacionalne politike informacijske sigurnosti te niza provedbenih propisa po užim sigurnosnim područjima (sigurnosne provjere osoblja, fizička sigurnost, sigurnost podataka, sigurnost informacijskih sustava, sigurnost pristupa trećih strana i vanjske suradnje).